Slaganje subjekta i predikata — pravila kongruencije

Osnovna pravila slaganja

Slaganje u licu

Predikat se slaže sa subjektom u licu — prvo, drugo ili treće:

• Ja čitam. (1. lice jednine)
• Ti čitaš. (2. lice jednine)
• On/ona/ono čita. (3. lice jednine)
• Mi čitamo. (1. lice množine)
• Vi čitate. (2. lice množine)
• Oni/one/ona čitaju. (3. lice množine)

Kada se persira (oslovljava sa „vi"), predikat je u 2. licu množine, ali se pridjevski dio slaže u jednini:

• Vi ste došli, gospodine. (glagol u množini, ali se odnosi na jedno lice)

Slaganje u broju

Subjekat u jednini zahtijeva predikat u jednini, a subjekat u množini — predikat u množini:

• Student uči. / Studenti uče.
• Rijeka teče. / Rijeke teku.
• Dijete spava. / Djeca spavaju.

Slaganje u rodu

Rod je relevantan kod složenih glagolskih oblika (perfekat, pluskvamperfekat, futur II, potencijal):

• Marko je čitao. (muški rod)
• Marija je čitala. (ženski rod)
• Dijete je čitalo. (srednji rod)
• Studenti su čitali. (muški rod množine)
• Studentkinje su čitale. (ženski rod množine)

Subjekat u jednini sa značenjem množine

Neke imenice su gramatički u jednini, ali označavaju grupu. U tim slučajevima predikat može biti u jednini ili množini:

Zbirne imenice

Zbirne imenice (djeca, braća, gospoda, vlastela) gramatički su u jednini, ali označavaju više lica:

• Djeca su se igrala u parku. (srednji rod jednine — gramatičko slaganje)
• Djeca su se igrali u parku. (muški rod množine — slaganje po značenju, razgovorno)

Standardni jezik preporučuje gramatičko slaganje: Djeca su se igrala. Imenica „djeca" je zbirna imenica srednjeg roda, pa se predikat slaže u srednjem rodu jednine (glagolski pridjev „igrala").

Isto važi za:

• Braća su došla. (standardno, srednji rod)
• Gospoda su odlučila. (standardno, srednji rod)

Imenice „narod", „vojska", „publika"

Ove imenice su gramatički u jednini i predikat se slaže u jednini:

• Narod je odlučio. (ne: odlučili)
• Vojska je napredovala. (ne: napredovali)
• Publika je aplaudirala. (ne: aplaudirali)

Subjekat sa brojem

Slaganje predikata sa subjektom koji sadrži broj spada među najsloženija pravila srpske gramatike.

Broj 1

Predikat se slaže u jednini i odgovarajućem rodu:

• Jedan student je došao.
• Jedna studentkinja je došla.

Brojevi 2, 3, 4

Sa brojevima 2, 3 i 4 predikat je u množini. Glagolski pridjev se slaže u rodu:

• Dva studenta su došla. (muški rod — oblik „došla" jer je „dva studenta" konstrukcija koja zahtijeva srednji rod množine glagolskog pridjeva)
• Dvije studentkinje su došle. (ženski rod)
• Tri sela su bila daleko. (srednji rod)

Brojevi 5 i više

Sa brojevima od 5 naviše, predikat može biti u jednini (srednjeg roda) ili u množini:

• Pet studenata je došlo. (jednina srednjeg roda — standardno)
• Pet studenata je došlo. (isto)
• Deset knjiga je prodato. (jednina srednjeg roda)

Oblik u množini je takođe prihvatljiv u razgovornom jeziku: Pet studenata su došli.

Više subjekata (složeni subjekat)

Kada rečenica ima dva ili više subjekata povezanih veznikom „i", predikat je u množini:

• Marko i Ana su došli. (muški rod množine — kad je bar jedan subjekat muškog roda)
• Ana i Marija su došle. (ženski rod množine — oba subjekta ženskog roda)
• Selo i grad su bili daleko. (muški rod množine — mješoviti rodovi)

Pravilo za rod kod složenog subjekta

• Ako je bar jedan subjekat muškog roda, predikat je u muškom rodu množine: Brat i sestra su došli.
• Ako su svi subjekti ženskog roda, predikat je u ženskom rodu množine: Majka i kćerka su došle.
• Ako su svi subjekti srednjeg roda, predikat je u srednjem rodu množine: Selo i jezero su bila lijepa.

Subjekat sa veznikom „ili"

Kada su subjekti povezani veznikom „ili", predikat se slaže sa bližim subjektom:

• Marko ili Ana će doći. (jednina — jedan od njih)
• Marko ili studenti će doći. (množina — slaganje sa bližim)

Bezlične konstrukcije

Neke rečenice nemaju subjekat, pa predikat stoji u posebnom obliku:

• Svanjava. Smrkava se. (bezlični glagoli — 3. lice jednine)
• Trebalo bi to uraditi. (srednji rod jednine)
• Moglo se to predvidjeti. (srednji rod jednine)

Najčešće greške u slaganju

1. Djeca su došli (umjesto: došla)

Imenica „djeca" je zbirna imenica gramatički srednjeg roda. Pravilno slaganje je u srednjem rodu: Djeca su došla, ne „djeca su došli".

2. Pet ljudi su došli (umjesto: je došlo)

Sa brojevima od 5 naviše, standardni oblik je jednina srednjeg roda: Pet ljudi je došlo.

3. Vi ste rekli, gospodine (umjesto: rekli — ispravno)

Ovaj oblik je zapravo ispravan. Kod persiranja, glagol je u množini: Vi ste rekli. Pridjevski dio se nekad slaže u jednini: Vi ste ljubazna (ženi) / Vi ste ljubazni (muškarcu).

4. Profesorica i njena asistentka su došli (umjesto: došle)

Kada su svi subjekti ženskog roda, predikat mora biti u ženskom rodu: Profesorica i asistentka su došle.

5. Mnogo studenata su došli (umjesto: je došlo)

Izrazi sa „mnogo", „malo", „nekoliko", „dosta" zahtijevaju predikat u jednini srednjeg roda: Mnogo studenata je došlo.

Tabela slaganja po brojevima

Zaključak

Kongruencija u srpskom jeziku podrazumijeva pažljivo slaganje predikata sa subjektom u licu, broju i rodu. Najveće nedoumice izazivaju zbirne imenice (djeca, braća), konstrukcije s brojevima i složeni subjekti sa različitim rodovima. Poznavanje ovih pravila značajno podiže kvalitet pisanog izraza, bilo da pišete ćirilicom ili latinicom. Za konverziju vaših tekstova između pisama koristite naš besplatni konvertor.