Rječnik manje poznatih riječi u srpskom jeziku

Priroda i vrijeme

Bjelodano — jasno, očigledno, bjelodano. *„Bjelodano je da se vrijeme mijenja."* Složenica od „bijel" i „dan", doslovno: jasno kao bijeli dan.

Cjeliv — poljubac. *„Darova joj nježan cjeliv u čelo."* Starija riječ slovenskog porijekla, danas zamijenjena riječju „poljubac".

Studjen — hladan, leden. *„Studjena zora obavila je polje."* Arhaičan pridjev koji se čuva u toponimima (Studenica) i poeziji.

Rumen — crvenkast, ružičast, rumene boje. *„Rumen se zora pomolila iza brda."* Česta u narodnoj poeziji, danas uglavnom u izrazu „rumen u licu".

Sutjeska — tijesna dolina, klanac kroz koji protiče rijeka. *„Rijeka se probija kroz sutjesku."* Sačuvana u geografskom imenu Sutjeska.

Pomrčina — pomračenje, mrak, tama. *„Pomrčina sunca uplašila je ljude."* Stariji oblik za pomračenje, sa poetičnijim prizvukom.

Inje — ledeni kristali koji se formiraju na predmetima po hladnoći. *„Inje je prekrilo grane drveća."* Poznata riječ, ali sve rjeđe korišćena u gradskim sredinama.

Lapavica — kiša pomiješana sa snijegom. *„Pada lapavica, ni kiša ni snijeg."* Precizna riječ za vremensku pojavu koju obično opisujemo opisno.

Samrak — sumrak, polusvjetlo pred noć. *„U samraku su se zapalile prve zvijezde."* Stariji oblik od „sumrak", čest u književnosti.

Vrletan — strm, teško prohodan. *„Vrletan put vodio je ka vrhu planine."* Od „vrlet" — strma, teško pristupačna stijena.

Osjećanja i stanja

Čeznuti — žarko željeti nešto nedostižno, žudjeti. *„Čeznuo je za rodnim krajem."* Glagol koji izražava duboku, melanholičnu želju.

Sanjariti — maštati, prepuštati se mislima i snovima. *„Sanjarila je o dalekim zemljama."* Ljepša varijanta od „maštati", sa prizvukom blagog gubitka u mislima.

Tugaljiv — koji osjeća gađenje, mučninu; osjetljiv na neprijatne stvari. *„Bio je tugaljiv prema neredu."* Precizna riječ za specifičan vid osjetljivosti.

Čamotinja — osjećaj dosade, monotonija, jednoličnost. *„Čamotinja seoskog života mu je smetala."* Izvedena od „čamiti" — boraviti na jednom mjestu bez cilja.

Sjetiti se — prisjećati se sa blagom tugom ili melanholijom. *„Sjetio se djetinjstva i oči su mu se ovlažile."* U ijekavici nosi prizvuk melanholične uspomene.

Zdvojnost — osjećaj razdvojenosti, unutrašnja borba, dilema. *„Zdvojnost mu nije davala mira."* Književ izraz za unutrašnji konflikt.

Spokojstvo — mir, tišina, duševni mir. *„Spokojstvo je vladalo u starom manastiru."* Riječ slovenskog porijekla koja izražava duboki unutrašnji mir.

Žudnja — snažna, strasna želja. *„Žudnja za slobodom bila je jača od straha."* Intenzivnija od „želje", izražava gotovo fizičku potrebu.

Maljica — malaksalost, osjećaj nemoći i umora. *„Maljica ga je savladala poslije dugog puta."* Rijetka, ali izuzetno precizna riječ.

Opčiniti — oduševiti, očarati, zadiviti. *„Opčinila ga je ljepota zalaska sunca."* Od „čin" u smislu magijskog djelovanja.

Svakodnevni život

Ognjište — prostor za vatru u kući; preneseno: dom, porodica. *„Sjeli su oko ognjišta i pričali priče."* Doslovno i simbolično središte doma.

Oklijevati — dvoumiti se, ne moći se odlučiti. *„Oklijevao je da li da prihvati ponudu."* Česta u književnom jeziku, rjeđa u govoru.

Besjediti — govoriti, razgovarati. *„Besjedili su do kasno u noć."* Stariji, svečaniji sinonim za „govoriti", čest u crnogorskim govorima.

Prebirati — pažljivo birati, odabirati jedno po jedno. *„Prebirala je zrna graha za ručak."* Značenje odabira sa pažnjom i strpljenjem.

Sutašan — koji je od juče, jučerašnji. *„Sutašnji hljeb je bolji za prezle."* Regionalna riječ koja je nekada bila opštepoznata.

Snaći se — pronaći izlaz iz teškoće, snalaziti se. *„Čovjek se uvijek nekako snađe."* Karakteristično srpska riječ bez pravog ekvivalenta u mnogim jezicima.

Obzir — pažnja prema drugima, uvažavanje. *„Čovjek bez obzira prema bližnjima."* Čuva se u izrazima „bez obzira" i „uzimati u obzir".

Povlastica — posebno pravo ili prednost. *„Uživao je povlastice koje drugi nisu imali."* Domaća zamjena za „privilegija".

Stari zanati i predmeti

Samardžija — zanatlija koji pravi samare (drvene nosače za tovarnu stoku). *„Samardžija je bio cijenjen zanat u planinskim krajevima."* Turcizam koji svjedoči o nekadašnjem načinu života.

Kazandžija — majstor koji pravi kazane i bakreno posuđe. *„Kazandžije su radile u čaršiji."* Od turskog kazan + -džija (sufiks za zanatliju).

Ćilim — tkani ukrasni prostirač sa šarama. *„Ćilim na zidu krasio je sobu."* Turcizam (kilim), označava ručno tkani tepih sa geometrijskim šarama.

Tandir — glinena peć za pečenje hljeba. *„Hljeb iz tandira ima poseban ukus."* Drevna naprava za pečenje koja se koristi širom Balkana i Bliskog istoka.

Čekrk — drvena naprava za namotavanje prediva. *„Baka je sjedila za čekrkom i prela vunu."* Drevni alat za predenje koji je nestao iz upotrebe.

Furuna — peć, naročito za grijanje. *„Furuna je gorjela čitav dan."* Germanizam (od Ofen, preko Furne), nekada opštepoznata riječ.

Kundak — drveni dio puške; kolijevka. *„Dijete je spavalo u kundaku."* Zanimljiva riječ sa dva potpuno različita značenja.

Književne i rijetke riječi

Blagorodan — plemenitog karaktera, velikodušan. *„Bio je blagorodan čovjek koji je pomagao svakome."* Složenica od „blago" i „rodan", bukvalno: koji rađa dobro.

Uzoran — koji služi kao uzor, primjeran. *„Vodio je uzoran život."* Od „uzor" — primjer za ugledanje.

Milokrvan — ljubazan, prijatan, simpatičan. *„Milokrvna domaćica dočekala nas je sa osmijehom."* Arhaičan pridjev koji spaja „milo" i „krv" u značenju nečeg prijatnog.

Svetkovina — svečanost, proslava. *„Svetkovina je trajala tri dana."* Stariji oblik od „svečanost", danas uglavnom u crkvenom kontekstu.

Proniknuti — duboko razumjeti, prodreti u suštinu nečega. *„Pronikao je u tajne prirode."* Glagol koji označava intelektualno prodiranje u dubinu.

Objelodaniti — objaviti, učiniti javnim, otkriti. *„Objelodanio je rezultate istraživanja."* Bukvalno: iznijeti na bijeli dan.

Zavetrina — zaklonjeno mjesto, mjesto zaštićeno od vjetra. *„Našli su zavetrinu iza stijene."* Precizna riječ za pojam koji se inače opisuje opisno.

Vaspitanje — odgoj, obrazovanje, formiranje ličnosti. *„Dobro vaspitanje se cijeni."* Zapravo se koristi, ali sve češće ustupa mjesto anglicizmu „edukacija" u pogrešnom kontekstu.

Bogomoljka — pobožna žena, ona koja se često moli. *„Bogomoljka je svako jutro odlazila u crkvu."* Složenica od „Bog" i „moliti".

Životopis — biografija, opis nečijeg života. *„Napisao je životopis velikog naučnika."* Domaća zamjena za „biografija", sa istim značenjem.

Blagodet — blagostanje, dobrobit, milost. *„Blagodet kišne vode osjećala se u vrtu."* Starija riječ koja izražava nešto dobro i blagotovorno.

Nedoumica — nesigurnost, sumnja, dilema. *„Bio je u nedoumici da li da krene ili ostane."* Precizna domaća riječ umjesto „dileme".

Mnoge od ovih riječi imaju izuzetnu izražajnu snagu i preciznost koju savremeni sinonimi ne mogu uvijek da dostignu. Čuvajući ih u aktivnom rječniku, čuvamo bogatstvo srpskog jezika. Ako vas zanima porijeklo stranih riječi koje koristimo u svakodnevnom govoru, pročitajte naš članak o stranim riječima u srpskom jeziku.

A za sve koji žele da isprobaju kako se ove riječi pišu ćirilicom, naš alat za konverziju ćirilice u latinicu može pomoći u trenutku.