Strane riječi u srpskom jeziku — porijeklo i upotreba

Turcizmi — naslijeđe Osmanskog carstva

Vjekovna osmanska vladavina nad srpskim zemljama (14-19. vijek) ostavila je najdublji trag u srpskom leksiku. Procjenjuje se da srpski sadrži nekoliko hiljada turcizama, od kojih se mnogi i danas svakodnevno koriste.

Kuća i svakodnevni život: - čarapa (od turskog çorap) — dio odjeće za noge - jastuk (od turskog yastık) — jastuk za spavanje - čaršaf (od turskog çarşaf) — platno za pokrivanje kreveta - jorgan (od turskog yorgan) — pokrivač punjen vunom ili pamukom - džezva (od turskog cezve) — posuda za kuvanje kafe - šećer (od turskog şeker) — zaslađivač

Hrana i piće: - ćevap (od turskog kebap) — vrsta jela od mljevenog mesa - burek (od turskog börek) — pita sa mesom ili sirom - baklava (od turskog baklava) — slatko testo sa orasima - kajmak (od turskog kaymak) — mlječni proizvod - jogurt (od turskog yoğurt) — fermentirano mlijeko

Društveni odnosi i osobine: - komšija (od turskog komşu) — susjed - dušmanin (od turskog düşman) — neprijatelj - baš (od turskog baş) — upravo, tačno - sevdah (od turskog sevda) — ljubavni čežnja, melanholija - merak (od turskog merak) — uživanje, zadovoljstvo

Turcizmi su se potpuno prilagodili srpskoj fonologiji — izgovaraju se i pišu prema srpskim pravilima, sa svim odgovarajućim glasovnim promjenama.

Germanizmi — uticaj njemačkog jezika

Kontakt sa Austrougarskom monarhijom, posebno od 18. vijeka, donio je brojne njemačke riječi u srpski, naročito u oblasti zanata, tehnike i svakodnevnog života:

• šraf (od njemačkog Schraube) — vijak
• paradajz (od njemačkog Paradeis, austrijsko-njemački) — rajčica
• šnajder (od njemačkog Schneider) — krojač
• escajg (od njemačkog Esszeug) — pribor za jelo
• šrafciger (od njemačkog Schraubenzieher) — odvijač
• rerna (od njemačkog Röhre) — pećnica
• šolja (od njemačkog Schale) — čaša za kafu
• farba (od njemačkog Farbe) — boja
• hausmajstor (od njemačkog Hausmeister) — kućni majstor
• pegla (od njemačkog Bügel) — glačalo
• beštek (od njemačkog Besteck) — pribor za jelo

Germanizmi su posebno česti u vojvođanskim govorima, gdje je austrougarski uticaj bio najjači. Mnogi od ovih izraza postepeno ustupaju mjesto domaćim riječima ili internacionalizmima, ali ostaju živi u svakodnevnom govoru.

Hungarizmi — mađarski tragovi

Viševijekovni život uz Mađare, naročito u Vojvodini, ostavio je trag u srpskom leksiku:

• lopov (od mađarskog lopó) — kradljivac
• čipka (od mađarskog csipke) — ukrasa tkanina
• soba (od mađarskog szoba) — prostorija u kući
• varoš (od mađarskog város) — grad, gradić
• kočija (od mađarskog kocsi) — konjska zaprega
• ašov (od mađarskog ásó) — vrsta lopate
• fijoka (od mađarskog fiók) — ladica

Zanimljivo je da je riječ kočija iz mađarskog prešla i u mnoge evropske jezike (engleski coach, francuski coche), a izvorno potiče od imena mađarskog mjesta Kocs.

Galicizmi — francuski šarm

Francuski uticaj na srpski došao je uglavnom posredno, kroz kulturne i diplomatske kanale u 18. i 19. vijeku. Galicizmi su najčešći u oblastima mode, kuhinje, umjetnosti i društvenog života:

• šofer (od francuskog chauffeur) — vozač
• plaža (od francuskog plage) — uređena obala za kupanje
• budoar (od francuskog boudoir) — ženski salon
• biftek (od francuskog bifteck) — odrezak
• tiket (od francuskog ticket) — ulaznica, karta
• garderoba (od francuskog garde-robe) — odjevni predmeti; ormar
• dekolte (od francuskog décolleté) — izrez na odjeći
• šminke (od francuskog se maquiller, posredno) — kozmetika za lice

Anglicizmi — moderno doba

Najnoviji talas pozajmljenica dolazi iz engleskog jezika, posebno u oblastima tehnologije, sporta, muzike i popularne kulture:

• kompjuter (od engleskog computer) — računar
• softver (od engleskog software) — programska oprema
• menadžer (od engleskog manager) — upravnik, rukovodilac
• dizajn (od engleskog design) — oblikovanje
• imejl (od engleskog email) — elektronska pošta
• vebsajt (od engleskog website) — mrežno mjesto
• tajming (od engleskog timing) — vremenski raspored
• frilenser (od engleskog freelancer) — slobodni stručnjak

Anglicizmi su danas najbrže rastuća grupa pozajmljenica u srpskom i često izazivaju rasprave o jezičkom purizmu — treba li ih prihvatiti ili zamijeniti domaćim izrazima.

Prilagođavanje stranih riječi srpskoj fonologiji

Jedna od najzanimljivijih osobina srpskog jezika je način na koji prilagođava strane riječi. Zahvaljujući fonetskom principu pisanja, svaka pozajmljenica se prilagođava srpskom glasovnom sistemu:

Pravilo 1: Piše se kako se izgovara. Englesko „computer" postaje „kompjuter", a ne „computer" — jer se u srpskom piše onako kako se čuje.

Pravilo 2: Glasovi koji ne postoje u srpskom zamjenjuju se najbližim srpskim glasovima. Na primjer, engleski glas „th" zamjenjuje se glasom „t" ili „d".

Pravilo 3: U ćirilici se koristi srpski izgovor. Svaka strana riječ u ćirilici se piše prema svom izgovoru u srpskom: компјутер, софтвер, менаџер. Ako vas zanima kako naš alat obrađuje konverziju ovakvih riječi, isprobajte konvertor ćirilice u latinicu.

Strane riječi i jezički identitet

Pozajmljenice su prirodan dio svakog živog jezika i ne ugrožavaju njegov identitet. Naprotiv, sposobnost jezika da prihvati i prilagodi strane riječi znak je njegove vitalnosti. Srpski je kroz vjekove pokazao izuzetnu sposobnost da apsorbuje riječi iz najrazličitijih izvora i učini ih svojima.

Istovremeno, vrijedi poznavati porijeklo riječi koje svakodnevno koristimo. Ono nam govori o istoriji našeg naroda, o kontaktima sa drugim kulturama i o načinu na koji se jezik neprestano razvija i obogaćuje. Za više zanimljivih riječi i njihovih značenja, pogledajte naš rječnik manje poznatih riječi.