Upotreba zareza u složenim rečenicama — detaljan vodič
Zarez je najčešći i najproblematičniji interpunkcijski znak u srpskom jeziku. Naučite tačna pravila za sve tipove složenih rečenica.

Zarez je interpunkcijski znak koji izaziva najviše nedoumica u srpskom pravopisu. Dok su tačka i upitnik uglavnom jasni, zarez zahtijeva poznavanje strukture rečenice — treba znati razlikovati nezavisne od zavisnih klauza, prepoznati umetnute dijelove i pravilno razdvojiti nabrajanje. U ovom vodiču objasnićemo sva ključna pravila sa primjerima.
Zarez u nezavisnosloženim rečenicama
Nezavisnosložene rečenice nastaju spajanjem dviju ili više prostih rečenica koje su ravnopravne po smislu. Pravila za zarez zavise od veznika koji ih spaja.
Sastavne rečenice (veznici: i, pa, te, ni, niti)
Ispred veznika i, pa, te zarez se ne piše kada povezuju klauze sa istim subjektom:
- Marko je sjeo i počeo čitati. (isti subjekat — bez zareza)
- Otvorila je vrata pa ušla u sobu. (isti subjekat — bez zareza)
Zarez se piše kada klauze imaju različite subjekte:
- Marko je sjeo, i Ana je ustala. (različiti subjekti)
- Sunce je zasjalo, i ptice su zapjevale. (različiti subjekti)
Zarez se piše i kada je rečenica duga, pa bi čitanje bez zareza bilo otežano:
- Putovali smo cijeli dan bez odmora i bez prestanka, i na kraju smo stigli u mali grad na obali mora.
Rastavne rečenice (veznici: ili, bilo)
Ispred veznika ili zarez se uglavnom ne piše:
- Dođi danas ili sutra.
- Hoćeš čaj ili kafu?
Ali se piše kada se radi o dužim klauzama sa različitim subjektima:
- Ili ćemo mi otići po njega, ili će on doći sam.
Suprotne rečenice (veznici: ali, nego, već, a, no, međutim)
Ispred suprotnih veznika zarez se uvijek piše:
- Htio sam doći, ali nisam mogao.
- Nije došao, nego je ostao kod kuće.
- On je pjevao, a ona je svirala.
- Pokušali smo, no bilo je kasno.
- Trebalo je da budemo tamo, međutim vlak je kasnio.
Isključne rečenice (veznici: samo, jedino, samo što)
Ispred isključnih veznika zarez se piše:
- Sve je bilo spremno, samo je falila torta.
- Svi su došli, jedino Marko nije.
Zaključne rečenice (veznici: dakle, zato, stoga, prema tome)
Ispred zaključnih veznika zarez se piše:
- Učio je cijeli dan, zato je dobio peticu.
- Bio je umoran, dakle otišao je ranije.
- Nije bilo mjesta, stoga smo stajali.
Zarez u zavisnosloženim rečenicama
Zavisnosložene rečenice sadrže glavnu i jednu ili više zavisnih klauza. Pravila za zarez zavise od položaja zavisne klauze.
Zavisna klauza iza glavne — zarez se NE piše
Kada zavisna rečenica dolazi poslije glavne, zarez se ne piše:
- Došao sam jer sam morao.
- Znam da je teško.
- Pročitao sam knjigu koju si mi preporučio.
- Čekao je dok nije prestala kiša.
- Uradiću to ako budem mogao.
Zavisna klauza ispred glavne — zarez se PIŠE
Kada zavisna rečenica dolazi ispred glavne, zarez se piše:
- Jer sam morao, došao sam.
- Dok nije prestala kiša, čekao je u hodniku.
- Ako budem mogao, uradiću to.
- Kad sam stigao kući, svi su već spavali.
Umetnuta zavisna klauza — zarez sa obje strane
Kada je zavisna klauza umetnuta u glavnu, odvaja se zarezima sa obje strane:
- Marko, koji je stigao prvi, sjeo je za sto.
- Knjiga, koju sam juče kupio, veoma je zanimljiva.
- Njegova odluka, iako iznenađujuća, bila je ispravna.
Važno: Ovo pravilo važi za nerestriktivne (neodređujuće) relativne klauze — one koje dodaju informaciju, ali ne određuju o kom se subjektu radi. Restriktivne klauze (koje sužavaju značenje) ne odvajaju se zarezom:
- Studenti koji su položili ispit mogu da idu. (restriktivna — bez zareza, jer određuje koji studenti)
- Studenti, koji su inače marljivi, položili su ispit. (nerestriktivna — sa zarezima, jer je to dodatna informacija)
Zarez pri nabrajanju
Zarez se piše između svih članova nabrajanja, osim ispred posljednjeg člana koji je povezan veznikom i:
- Kupio sam jabuke, kruške, šljive i grožđe.
- Govori srpski, engleski, francuski i njemački.
- Treba oprati sudove, usisati stan, obrisati prašinu i iznijeti smeće.
Napomena: U srpskom jeziku se ne koristi oksfordski zarez (zarez ispred posljednjeg „i" u nabrajanju). Ovo se razlikuje od engleskog jezika.
Zarez kod umetnutih izraza
Umetnuti izrazi — riječi ili fraze koje prekidaju tok rečenice — odvajaju se zarezom sa obje strane:
Vokativ (dozivanje)
- Marko, dođi ovamo!
- Jeste li vi, gospodine, to rekli?
- Idemo, djeco, na igralište.
Uzvici
- Eh, šta ćeš.
- Jao, zaboravio sam!
Umetci koji objašnjavaju
- On je, naime, otišao ranije.
- To, na primjer, nije dobro rješenje.
- Cijeli projekat, nažalost, propao je.
- To je, čini mi se, ispravno.
Apozicija
- Beograd, glavni grad Srbije, leži na ušću Save u Dunav.
- Vuk Karadžić, reformator srpskog jezika, rođen je 1787.
Kada se zarez NE piše
Ispred veznika „da" u izričnim rečenicama
- Mislim da je to tačno. (ne: Mislim, da je to tačno)
- Znam da neće doći. (ne: Znam, da neće doći)
Ispred veznika „i" u prostom nabrajanju
- Kupila je hljeb i mlijeko. (ne: hljeb, i mlijeko)
Između subjekta i predikata
- ~~Marko, je stigao.~~ → Marko je stigao.
- ~~Moj stariji brat, studira medicinu.~~ → Moj stariji brat studira medicinu.
Ovo je česta greška u dugim rečenicama gdje se subjekat naknadno „zaboravi" i doda zarez iz nesigurnosti.
Ispred „koji/koja/koje" u restriktivnim klauzama
- Čovjek koji je ovo napisao zna srpski. (ne: Čovjek, koji je ovo napisao, zna srpski — osim ako je nerestriktivno)
Najčešće greške
1. Zarez ispred „da"
- Pogrešno: ~~Mislim, da je to tačno.~~
- Ispravno: Mislim da je to tačno.
2. Zarez ispred „i" u nabrajanju
- Pogrešno: ~~Jabuke, kruške, i šljive.~~
- Ispravno: Jabuke, kruške i šljive. (bez oksfordskog zareza)
3. Izostavljanje zareza ispred „ali"
- Pogrešno: ~~Htio sam doći ali nisam mogao.~~
- Ispravno: Htio sam doći, ali nisam mogao.
4. Izostavljanje zareza kod umetnutih klauza
- Pogrešno: ~~Beograd glavni grad Srbije leži na Dunavu.~~
- Ispravno: Beograd, glavni grad Srbije, leži na Dunavu.
5. Zarez između subjekta i predikata u dugim rečenicama
- Pogrešno: ~~Profesor koji je držao predavanje na fakultetu prošle nedjelje, rekao je da će ispit biti u junu.~~
- Ispravno: Profesor koji je držao predavanje na fakultetu prošle nedjelje rekao je da će ispit biti u junu.
Tabela — pregled pravila
| Situacija | Zarez? | Primjer |
|---|---|---|
| Ispred „ali", „nego", „a", „no" | DA | Htio sam, ali nisam mogao. |
| Ispred „i" (isti subjekat) | NE | Sjeo je i počeo čitati. |
| Ispred „i" (različiti subjekti) | DA | On je sjeo, i ona je ustala. |
| Ispred „da" (izrične) | NE | Mislim da je tačno. |
| Zavisna iza glavne | NE | Došao sam jer sam morao. |
| Zavisna ispred glavne | DA | Jer sam morao, došao sam. |
| Umetnuta klauza | DA, DA | Marko, koji je prvi, sjeo je. |
| Nabrajanje | DA, bez posl. | jabuke, kruške i šljive |
| Vokativ | DA | Marko, dođi ovamo! |
| Apozicija | DA, DA | Beograd, glavni grad, leži... |
Zaključak
Pravilna upotreba zareza zahtijeva razumijevanje strukture rečenice. Dva najvažnija pravila koja pokrivaju većinu situacija su: ispred suprotnih veznika uvijek stoji zarez i zavisna klauza ispred glavne se odvaja zarezom. Vježbanjem ćete razviti osjećaj za prirodno razdvajanje misli zarezom. Za konverziju vaših tekstova iz ćirilice u latinicu i obrnuto, posjetite naš online konvertor.