Ћ
ĆIRILICAULATINICU

Upotreba zareza u složenim rečenicama — detaljan vodič

Zarez je najčešći i najproblematičniji interpunkcijski znak u srpskom jeziku. Naučite tačna pravila za sve tipove složenih rečenica.

Upotreba zareza u složenim rečenicama — detaljan vodič

Zarez je interpunkcijski znak koji izaziva najviše nedoumica u srpskom pravopisu. Dok su tačka i upitnik uglavnom jasni, zarez zahtijeva poznavanje strukture rečenice — treba znati razlikovati nezavisne od zavisnih klauza, prepoznati umetnute dijelove i pravilno razdvojiti nabrajanje. U ovom vodiču objasnićemo sva ključna pravila sa primjerima.

Zarez u nezavisnosloženim rečenicama

Nezavisnosložene rečenice nastaju spajanjem dviju ili više prostih rečenica koje su ravnopravne po smislu. Pravila za zarez zavise od veznika koji ih spaja.

Sastavne rečenice (veznici: i, pa, te, ni, niti)

Ispred veznika i, pa, te zarez se ne piše kada povezuju klauze sa istim subjektom:

  • Marko je sjeo i počeo čitati. (isti subjekat — bez zareza)
  • Otvorila je vrata pa ušla u sobu. (isti subjekat — bez zareza)

Zarez se piše kada klauze imaju različite subjekte:

  • Marko je sjeo, i Ana je ustala. (različiti subjekti)
  • Sunce je zasjalo, i ptice su zapjevale. (različiti subjekti)

Zarez se piše i kada je rečenica duga, pa bi čitanje bez zareza bilo otežano:

  • Putovali smo cijeli dan bez odmora i bez prestanka, i na kraju smo stigli u mali grad na obali mora.

Rastavne rečenice (veznici: ili, bilo)

Ispred veznika ili zarez se uglavnom ne piše:

  • Dođi danas ili sutra.
  • Hoćeš čaj ili kafu?

Ali se piše kada se radi o dužim klauzama sa različitim subjektima:

  • Ili ćemo mi otići po njega, ili će on doći sam.

Suprotne rečenice (veznici: ali, nego, već, a, no, međutim)

Ispred suprotnih veznika zarez se uvijek piše:

  • Htio sam doći, ali nisam mogao.
  • Nije došao, nego je ostao kod kuće.
  • On je pjevao, a ona je svirala.
  • Pokušali smo, no bilo je kasno.
  • Trebalo je da budemo tamo, međutim vlak je kasnio.

Isključne rečenice (veznici: samo, jedino, samo što)

Ispred isključnih veznika zarez se piše:

  • Sve je bilo spremno, samo je falila torta.
  • Svi su došli, jedino Marko nije.

Zaključne rečenice (veznici: dakle, zato, stoga, prema tome)

Ispred zaključnih veznika zarez se piše:

  • Učio je cijeli dan, zato je dobio peticu.
  • Bio je umoran, dakle otišao je ranije.
  • Nije bilo mjesta, stoga smo stajali.

Zarez u zavisnosloženim rečenicama

Zavisnosložene rečenice sadrže glavnu i jednu ili više zavisnih klauza. Pravila za zarez zavise od položaja zavisne klauze.

Zavisna klauza iza glavne — zarez se NE piše

Kada zavisna rečenica dolazi poslije glavne, zarez se ne piše:

  • Došao sam jer sam morao.
  • Znam da je teško.
  • Pročitao sam knjigu koju si mi preporučio.
  • Čekao je dok nije prestala kiša.
  • Uradiću to ako budem mogao.

Zavisna klauza ispred glavne — zarez se PIŠE

Kada zavisna rečenica dolazi ispred glavne, zarez se piše:

  • Jer sam morao, došao sam.
  • Dok nije prestala kiša, čekao je u hodniku.
  • Ako budem mogao, uradiću to.
  • Kad sam stigao kući, svi su već spavali.

Umetnuta zavisna klauza — zarez sa obje strane

Kada je zavisna klauza umetnuta u glavnu, odvaja se zarezima sa obje strane:

  • Marko, koji je stigao prvi, sjeo je za sto.
  • Knjiga, koju sam juče kupio, veoma je zanimljiva.
  • Njegova odluka, iako iznenađujuća, bila je ispravna.

Važno: Ovo pravilo važi za nerestriktivne (neodređujuće) relativne klauze — one koje dodaju informaciju, ali ne određuju o kom se subjektu radi. Restriktivne klauze (koje sužavaju značenje) ne odvajaju se zarezom:

  • Studenti koji su položili ispit mogu da idu. (restriktivna — bez zareza, jer određuje koji studenti)
  • Studenti, koji su inače marljivi, položili su ispit. (nerestriktivna — sa zarezima, jer je to dodatna informacija)

Zarez pri nabrajanju

Zarez se piše između svih članova nabrajanja, osim ispred posljednjeg člana koji je povezan veznikom i:

  • Kupio sam jabuke, kruške, šljive i grožđe.
  • Govori srpski, engleski, francuski i njemački.
  • Treba oprati sudove, usisati stan, obrisati prašinu i iznijeti smeće.

Napomena: U srpskom jeziku se ne koristi oksfordski zarez (zarez ispred posljednjeg „i" u nabrajanju). Ovo se razlikuje od engleskog jezika.

Zarez kod umetnutih izraza

Umetnuti izrazi — riječi ili fraze koje prekidaju tok rečenice — odvajaju se zarezom sa obje strane:

Vokativ (dozivanje)

  • Marko, dođi ovamo!
  • Jeste li vi, gospodine, to rekli?
  • Idemo, djeco, na igralište.

Uzvici

  • Eh, šta ćeš.
  • Jao, zaboravio sam!

Umetci koji objašnjavaju

  • On je, naime, otišao ranije.
  • To, na primjer, nije dobro rješenje.
  • Cijeli projekat, nažalost, propao je.
  • To je, čini mi se, ispravno.

Apozicija

  • Beograd, glavni grad Srbije, leži na ušću Save u Dunav.
  • Vuk Karadžić, reformator srpskog jezika, rođen je 1787.

Kada se zarez NE piše

Ispred veznika „da" u izričnim rečenicama

  • Mislim da je to tačno. (ne: Mislim, da je to tačno)
  • Znam da neće doći. (ne: Znam, da neće doći)

Ispred veznika „i" u prostom nabrajanju

  • Kupila je hljeb i mlijeko. (ne: hljeb, i mlijeko)

Između subjekta i predikata

  • ~~Marko, je stigao.~~ → Marko je stigao.
  • ~~Moj stariji brat, studira medicinu.~~ → Moj stariji brat studira medicinu.

Ovo je česta greška u dugim rečenicama gdje se subjekat naknadno „zaboravi" i doda zarez iz nesigurnosti.

Ispred „koji/koja/koje" u restriktivnim klauzama

  • Čovjek koji je ovo napisao zna srpski. (ne: Čovjek, koji je ovo napisao, zna srpski — osim ako je nerestriktivno)

Najčešće greške

1. Zarez ispred „da"

  • Pogrešno: ~~Mislim, da je to tačno.~~
  • Ispravno: Mislim da je to tačno.

2. Zarez ispred „i" u nabrajanju

  • Pogrešno: ~~Jabuke, kruške, i šljive.~~
  • Ispravno: Jabuke, kruške i šljive. (bez oksfordskog zareza)

3. Izostavljanje zareza ispred „ali"

  • Pogrešno: ~~Htio sam doći ali nisam mogao.~~
  • Ispravno: Htio sam doći, ali nisam mogao.

4. Izostavljanje zareza kod umetnutih klauza

  • Pogrešno: ~~Beograd glavni grad Srbije leži na Dunavu.~~
  • Ispravno: Beograd, glavni grad Srbije, leži na Dunavu.

5. Zarez između subjekta i predikata u dugim rečenicama

  • Pogrešno: ~~Profesor koji je držao predavanje na fakultetu prošle nedjelje, rekao je da će ispit biti u junu.~~
  • Ispravno: Profesor koji je držao predavanje na fakultetu prošle nedjelje rekao je da će ispit biti u junu.

Tabela — pregled pravila

SituacijaZarez?Primjer
Ispred „ali", „nego", „a", „no"DAHtio sam, ali nisam mogao.
Ispred „i" (isti subjekat)NESjeo je i počeo čitati.
Ispred „i" (različiti subjekti)DAOn je sjeo, i ona je ustala.
Ispred „da" (izrične)NEMislim da je tačno.
Zavisna iza glavneNEDošao sam jer sam morao.
Zavisna ispred glavneDAJer sam morao, došao sam.
Umetnuta klauzaDA, DAMarko, koji je prvi, sjeo je.
NabrajanjeDA, bez posl.jabuke, kruške i šljive
VokativDAMarko, dođi ovamo!
ApozicijaDA, DABeograd, glavni grad, leži...

Zaključak

Pravilna upotreba zareza zahtijeva razumijevanje strukture rečenice. Dva najvažnija pravila koja pokrivaju većinu situacija su: ispred suprotnih veznika uvijek stoji zarez i zavisna klauza ispred glavne se odvaja zarezom. Vježbanjem ćete razviti osjećaj za prirodno razdvajanje misli zarezom. Za konverziju vaših tekstova iz ćirilice u latinicu i obrnuto, posjetite naš online konvertor.

Često postavljana pitanja

Isprobajte naš besplatni konvertor

Pretvorite tekst između ćirilice i latinice jednim klikom.

Otvori konvertor