Najčešće gramatičke greške u srpskom jeziku

Neću ili ne ću?

Ovo je možda najčešća dilema. Pravilan oblik je neću — zajedno. Odričan oblik glagola htjeti uvijek se piše kao jedna riječ: neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće.

Greška nastaje po analogiji sa drugim glagolima gdje se ne piše odvojeno (ne čitam, ne pišem). Međutim, kod glagola htjeti odričan oblik ima posebnu konjugaciju i tretira se kao zasebna riječ.

Da li ili da l'?

Oblik da li je jedini pravopisno ispravan. Skraćeni oblik da l' se tolerše u neformalnoj komunikaciji, ali u pisanom jeziku uvijek treba koristiti puni oblik. Zanimljivo je da mnogi govornici u svakodnevnom govoru koriste samo da l' ili čak samo je l', ali u pisanju bi trebalo pisati da li i je li.

Uopšte ili uopće?

Oblik uopšte je karakterističan za srpski ekavski standard, dok je uopće bosanski/hrvatski oblik. U srpskom ijekavskom izgovoru pravilno je uopšte. Greška koju mnogi prave jeste miješanje standarda — koriste ekavsku osnovu sa ijekavskim nastavcima ili obrnuto.

Šta ili što?

U srpskom jeziku šta se koristi u upitnim rečenicama: "Šta radiš?" Oblik što se koristi u zavisnim rečenicama u značenju "jer, zato" ili kao odnosna zamjenica: "Sjedi, što je umoran", "Sve što znam."

Česta greška je upotreba što umjesto šta u direktnim pitanjima — to je uticaj hrvatskog standarda i u srpskom se smatra nepravilnim.

Greške sa povratnim glagolima

Povratni glagoli (sa se/si) zadaju glavobolju mnogim govornicima. Najčešće greške:

• "Ja se bojim" umjesto pravilnog "Bojim se" — enklitika se ne smije biti na početku rečenice, ali može biti iza prve naglašene riječi
• "On se je vratio" — pravilno je "On se vratio" (u trećem licu jednine perfekta pomoćni glagol je se izostavlja uz povratne glagole)
• "Dešavati se" / "dešava se" — ovaj glagol se često pogrešno koristi bez se

Pogrešna upotreba padeža

Instrumental bez prijedloga

Česta greška: "Pišem sa olovkom." Pravilno: "Pišem olovkom." Instrumental sredstva se koristi bez prijedloga sa/s. Prijedlog sa koristi se samo za značenje društva: "Idem sa prijateljem."

Genitiv i akuzativ

Mnogi miješaju genitiv i akuzativ kod glagola koji zahtijevaju specifičan padež: "Sjećam se to (akuzativ)" — pravilno je "Sjećam se toga (genitiv)."

Lokativ i akuzativ

"Idem u školu" (akuzativ — pravac) vs. "Ja sam u školi" (lokativ — mjesto). Greška nastaje kada se za lokativ koristi akuzativni oblik: "Bio sam u školu" — pravilno je "Bio sam u školi."

Zarez prije „da"

Jedno od najkomplikovanijih pravila srpske interpunkcije. Osnovno pravilo glasi: zarez se ne stavlja ispred veznika da kada uvodi izričnu rečenicu (dopunsku): "Mislim da je to tačno." "Želim da dođeš."

Zarez se stavlja ispred da u namjernim rečenicama nakon pauze, te kada da znači "ali": "Trudi se, da bi uspio." "Lijep, da skup." Više o pravilima interpunkcije pročitajte u našem članku o interpunkciji i pravilima.

Greške sa relativnim zamjenicama

Zamjenice koji, koja, koje moraju se slagati u rodu i broju sa imenicom na koju se odnose:

• "Knjiga koji sam pročitao" — pravilno: "Knjiga koju sam pročitao"
• "Djeca koja su došli" — pravilno: "Djeca koja su došla" (djeca je zbirna imenica srednjeg roda)

Takođe, česta greška je izostavljanje zareza prije relativne zamjenice u nerestiktivnim klauzama: "Moj brat, koji živi u Beogradu, došao je." — zarezi su obavezni jer je klauzula opisna (nerestiktivna).

Njegov ili njihov?

Njegov se odnosi na jednu mušku osobu: "Marko i njegov brat." Njihov se odnosi na više osoba: "Marko i Petar su otišli sa svojim autom" (ne njihovim, jer je subjekat isti kao posjednik).

Greška koja se često pojavljuje jeste upotreba njihov za jednu osobu pod uticajem engleskog jezika (singular they): "Svako treba da donese njihovu knjigu." Pravilno: "Svako treba da donese svoju knjigu."

Česte pravopisne greške

Evo najraširenijih grešaka u pisanju:

• "Ustvari" — pravilno je "u stvari" (odvojeno)
• "Ukoliko" — pravilno je "ako" u većini konteksta; ukoliko je arhaičan oblik
• "Izvinjavam se" — pravilno je "izvinjavajte" ili "oprostite" (izviniti može samo neko drugi vas)
• "Naprimer" — pravilno je "na primjer" (odvojeno)
• "Neznam" — pravilno je "ne znam" (odričana rječca ne se piše odvojeno od glagola)
• "Nikakav" — pravilno je "nikakav" ili "ni kakav", zavisno od značenja

Kako izbjeći greške?

Najbolji način za unapređenje pismenosti je čitanje kvalitetne literature i redovna provjera pravopisa. Koristite pravopisni rječnik kao referentni materijal. Takođe, kada konvertujete tekst između ćirilice i latinice, vodite računa o pravilnom pisanju dijakritičkih znakova — slova č, ć, š, ž i đ su ključna za ispravnost teksta.

Zapamtite: greške su normalan dio učenja i čak i najiskusniji pisci ponekad pogriješe. Važno je biti svjestan najčešćih zamki i truditi se da ih izbjegavate.