Padeži u srpskom jeziku — kompletni vodič

Šta su padeži?

Padeži su oblici imenskih riječi (imenica, zamjenica, pridjeva, brojeva) koji pokazuju njihovu ulogu u rečenici. Promjena riječi po padežima zove se deklinacija. Svaki padež odgovara na određeno pitanje i ima karakteristične nastavke koji se razlikuju zavisno od roda i broja imenice.

U srpskom jeziku postoji sedam padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental i lokativ. Svaki padež ima jedninu i množinu.

1. Nominativ — ko? šta?

Nominativ je osnovni padež — oblik u kojem imenicu nalazimo u rječniku. Označava vršioca radnje (subjekat):

• Čovjek čita knjigu. (Ko čita? — Čovjek)
• Knjiga leži na stolu. (Šta leži? — Knjiga)
• Djeca se igraju. (Ko se igra? — Djeca)

Nominativ nema prijedloge — uvijek se koristi bez prijedloga. To je jedini padež koji se može koristiti kao subjekat rečenice.

Nastavci u nominativu jednine

• Muški rod: nulti nastavak (grad-Ø, čovjek-Ø, student-Ø)
• Ženski rod na -a: žen-a, knjig-a, riječk-a
• Ženski rod na suglasnik: noć-Ø, stvar-Ø, pomoć-Ø
• Srednji rod: sel-o, polj-e, djet-e

2. Genitiv — koga? čega?

Genitiv označava pripadanje, porijeklo, dijela cjeline ili odvajanje. Koristi se sa brojnim prijedlozima:

• Krov kuće je crven. (Čega? — Kuće)
• Došao je iz Beograda. (Odakle? — Iz Beograda)
• Čaša vode. (Čega? — Vode)
• Bez razloga. (Bez čega? — Razloga)

Prijedlozi sa genitivom

Genitiv se koristi sa velikim brojem prijedloga: iz, sa (s), od, do, bez, kod, oko, blizu, ispred, iza, iznad, ispod, između, pored, mimo, osim, umjesto, usred, nakon, tokom, zbog, radi, prije, poslije.

Nastavci u genitivu jednine

• Muški i srednji rod: -a (grad-a, čovjek-a, sel-a)
• Ženski rod na -a: -e (žen-e, knjig-e)
• Ženski rod na suglasnik: -i (noć-i, stvar-i)

3. Dativ — kome? čemu?

Dativ označava namjenu, cilj ili usmjerenost radnje. Odgovara na pitanje kome je nešto upućeno:

• Dao sam poklon bratu. (Kome? — Bratu)
• Idem kući. (Čemu? — Kući)
• Pismo je upućeno direktoru. (Kome? — Direktoru)
• Hvala prijatelju. (Kome? — Prijatelju)

Prijedlozi sa dativom

Dativ se koristi sa prijedlozima: k (ka), prema, uprkos, nasuprot, unatoč.

Nastavci u dativu jednine

• Muški i srednji rod: -u (grad-u, čovjek-u, sel-u)
• Ženski rod na -a: -i (žen-i, knjiz-i — obratite pažnju na glasovne promjene!)
• Ženski rod na suglasnik: -i (noć-i, stvar-i)

4. Akuzativ — koga? šta?

Akuzativ označava objekat radnje — ono na šta radnja prelazi:

• Čitam knjigu. (Šta? — Knjigu)
• Vidim brata. (Koga? — Brata)
• Idem u grad. (Kuda? — U grad)
• Gledam film. (Šta? — Film)

Prijedlozi sa akuzativom

Akuzativ se koristi sa prijedlozima: u, na, za, kroz, uz, niz, među, pred, pod, nad, o (ponekad).

Nastavci u akuzativu jednine

• Muški rod (živo): kao genitiv — brat-a, čovjek-a
• Muški rod (neživo): kao nominativ — grad-Ø, film-Ø
• Ženski rod na -a: -u (žen-u, knjig-u)
• Ženski rod na suglasnik: kao nominativ — noć-Ø
• Srednji rod: kao nominativ — sel-o, polj-e

Posebno pravilo: kod muškog roda, akuzativ živih bića je jednak genitivu, a neživih — nominativu. To je česta zamka!

5. Vokativ — hej!

Vokativ je padež dozivanja — koristi se kad se nekome obraćamo:

• Marko, dođi ovamo!
• Poštovani gospodine!
• Draga prijateljice!
• Bože moj!
• Djeco, pažnja!

Vokativ je jedini padež koji se ne koristi sa prijedlozima i koji ne vrši sintaksičku funkciju u rečenici.

Nastavci u vokativu jednine

• Muški rod: -e, -u (Marko → Mark-e, čovjek → čovječ-e, prijatelj → prijatelj-u)
• Ženski rod na -a: -o, -e (žen-o, Marin-a → Marin-a ili Marine)
• Ženski rod na suglasnik: kao nominativ — noć-i (rijetko se koristi)
• Srednji rod: kao nominativ (rijetko se doziva)

6. Instrumental — s kim? čim?

Instrumental označava sredstvo, društvo ili način vršenja radnje:

• Pišem olovkom. (Čim? — Olovkom)
• Idem sa bratom. (S kim? — Bratom)
• Putujemo autobusom. (Čim? — Autobusom)
• Upravlja firmom. (Čim? — Firmom)

Prijedlozi sa instrumentalom

Instrumental se koristi sa prijedlozima: sa (s), pred, pod, nad, za, među, između.

Nastavci u instrumentalu jednine

• Muški i srednji rod: -om / -em (grad-om, čovjek-om, polj-em)
• Ženski rod na -a: -om (žen-om, knjig-om)
• Ženski rod na suglasnik: -i / -ju (noć-u → noć-ju, stvar-ju)

7. Lokativ — o kome? o čemu? gdje?

Lokativ označava mjesto ili temu o kojoj se govori. Uvijek se koristi sa prijedlogom:

• Živim u Beogradu. (Gdje? — U Beogradu)
• Govorim o prijatelju. (O kome? — O prijatelju)
• Knjiga je na stolu. (Gdje? — Na stolu)
• Razmišljam o problemu. (O čemu? — O problemu)

Prijedlozi sa lokativom

Lokativ se uvijek koristi sa prijedlogom: u, na, o, po, pri, prema.

Nastavci u lokativu jednine

• Muški i srednji rod: -u (grad-u, čovjek-u, sel-u)
• Ženski rod na -a: -i (žen-i, knjiz-i)
• Ženski rod na suglasnik: -i (noć-i, stvar-i)

Napomena: nastavci lokativa su isti kao nastavci dativa! Razlika je u tome što lokativ uvijek ima prijedlog, a dativ najčešće nema.

Tabelarni pregled svih padeža

Najčešće greške u upotrebi padeža

Neke od grešaka koje se najčešće javljaju:

• Miješanje genitiva i akuzativa: "Idem kod brata" (ispravno) nasuprot "Idem kod brat" (neispravno)
• Lokativ bez prijedloga: lokativ se uvijek koristi sa prijedlogom — nikad ne stoji sam
• Pogrešan padež uz prijedlog: svaki prijedlog traži tačno određeni padež; "između" traži genitiv, ne akuzativ
• Vokativ bez promjene: "Marko, dođi" umjesto ispravnog "Marko → Marke, dođi" (u razgovornom jeziku se vokativ često zamjenjuje nominativom)

Padeži su temelj srpske gramatike i ključ za razumijevanje strukture rečenice. Redovna vježba i čitanje pomažu u savladavanju padežnog sistema. Za konverziju tekstova između ćirilice i latinice, koristite naš besplatni online alat koji čuva sve gramatičke oblike.